RADNO VRIJEME: PON - PET 12-20h
RADNO VRIJEME: PON - PET 12-20h

Telefon

01 5585 696

MOBITEL

091 1711 400

E-mail

info@arthros.hr

LOKACIJA

Oporovečka 3-5, Zagreb

Prijelom/uganuće gležnja

Poliklinika i dnevna bolnica Arthros 

Opis

Gotovo da i nema čovjeka koji barem jednom u životu zbog bolnog i otečenog gležnja nije iskusio neugodan osjećaj nemoći i onesposobljenosti za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti. Statistike će poduprijeti ovu tvrdnju te dodati da je ova povreda druga po učestalosti među svim povredama vezanim uz mišićno-koštani sustav, odmah nakon bolnog lumbalnog sindroma. Primjerice, u SAD-u uganuće gležnja uzrokuje gubitak od 5.8 milijuna radnih i školskih dana godišnje. U natjecateljskom i rekreativnom sportu uganuće gležnja predstavlja najčešću ozljedu, do 25 posto svih ozljeda. Posebno rizični su kontaktni sportovi poput košarke, nogometa i odbojke, ali i svi ostali sportovi gdje su trčanje i skakanje sastavni dio aktivnosti. Međutim, ozlijediti se možete i neoprezno hodajući po neravnom terenu, ali i kada se najmanje nadate, krivo zakoračivši na rubnjak ili okliznuvši se na ledu na gradskim ulicama.

Od ukupnog broja uganuća, pretpostavlja se da 30 posto ozljeda I i II stupnja te oko 15 posto III stupnja niti ne dođe liječniku radi liječenja. Tu se najčešće radi o ponovljenoj ozljedi pa osoba ne osjeća potrebu javiti se liječniku. Shodno tome možemo reći da je velika učestalost uganuća gležnja dovela do površnosti u pristupu i tretmanu ovog stanja, čije neodgovarajuće liječenje može prouzročiti trajno ograničenje funkcije zgloba.

Do ozljede ligamenata najčešće (u preko 85 posto slučajeva) dolazi kod uvrnuća stopala. Obično se najprije dešava izolirano prsnuće (ruptura) prednjeg ligamenta s vanjske strane gležnja (u 65 posto slučajeva), a ako se djelovanje sile nastavi slijedi prsnuće i donjeg ligamenta vanjske strane gležnja (ozljeda dva ligamenta događa se u 20 posto slučajeva). Samo kod ekstremnih pokreta dolazi do ozljede ligamenta s unutarnje strane gležnja (deltoidni ligament). Prsnuće svih ligamenata obično je praćeno i razdorom zglobne kapsule. Ozljede ligamentarnog sustava mogu biti praćene i koštanom traumom.

Podjela ligamentarnih ozljeda

Prvi stupanj (gradus I) – Karakterizira ga istegnuće ligamenata bez okom vidljivog puknuća, otok i bol su minimalni ili ih nema, funkcija je obično uredna ili minimalno oštećena.

Drugi stupanj (gradus II) – Umjereno teško uganuće koje je karakterizirano izrazitijom boli, a prisutni su oteklina i ukočenost zgloba. Prisutno je djelomično prsnuće ligamentarnog sustava. Postoji i umjereni gubitak funkcije s nemogućnošću hoda na prstima. Potrebno je 2-3 mjeseca da se povrate potpuna snaga i stabilnost zgloba.

Treći stupanj (gradus III) – Najteži oblik uganuća karakteriziran jakom boli, koja nakon početne prisutnosti može popustiti uslijed pucanja živčanih vlakana. Oteklina je velika i praćena je intenzivnom ukočenošću zgloba. Prisutni su i znaci labavosti zgloba kao posljedica totalnog prsnuća postraničnog kompleksa ligamenata i zglobne čahure.

Neodgovarajuće liječenje i površan pristup problematici uganuća gležnja može prouzročiti trajno ograničenje funkcije zgloba.

Dijagnoza

Klinička slika ozlijeđenog gležnja korelira s opsegom povrede zglobnih struktura. Klinički pregled uključuje inspekciju, palpaciju, ispitivanje opsega pokreta zglobova te neke specifične testove za pridružene ozljede. Inspekcijom ćemo uočiti hematom, stupanj natečenosti i deformiteta zgloba. Nakon toga se treba orijentirati o stanju ligamentarnog sustava. Bolnost na palpaciju određenih struktura ukazivat će na njihovu ozljedu.

Da se ne previdi koštana trauma, potrebno je učiniti standardne rtg slike gležnja, a u nejasnim slučajevima zadržne rtg slike ili pregled ultrazvukom. Magnetska rezonancija nam može dati odličan uvid u ozljedu ligamenata, ali se zbog skupoće i nedostupnosti rjeđe koristi.

Liječenje

Liječenje je uglavnom konzervativno. U posljednje vrijeme preporuča se agresivniji pristup konzervativnom liječenju (funkcionalni tretman), koji karakterizira kraće razdoblje imobilizacije i rani početak rehabilitacije.

prvih 48 – 72 sata nakon ozljede cilj liječenja je smanjiti oteklinu, krvarenje i bol te zaštititi ligamente od daljnjih ozljeda. Liječenje uključuje sljedeće postupke:

  • Rest / odmor – ozlijeđeni zglob poželjno je poštedjeti najmanje 24 sata nakon ozljede. Preporuča se hod sa štakama bez opterećenja gležnja;
  • Ice / led – Poželjno je lediti gležanj svakih dva sata po 20 minuta da bi se smanjili bol, edem i ukočenost. Trebalo bi izbjegavati leđenje preko 30 minuta. U fazama između nanošenja leda i u krajnjim fazama liječenja korisnom se pokazala lokalna primjena gela s analgetskim i protuupalnim učinkom;
  • Compression / pritisak – Primjena elastičnog zavoja smanjuje krvarenje i edem;
  • Elevation / podizanje noge – Podizanje noge ima zadatak smanjiti edem pojačanjem venskog i limfnog povrata.

Druga faza u terapiji započinje 48 – 72 sata nakon ozljede. Smanjenje otekline i intenziteta boli naznačuje početak oporavka ligamentarnog sustava, kada ligamenti uz najmanju moguću aktivnost neće više podlijegati oštećenju. Najbolji indikator prekomjerne aktivnosti u ovoj rehabilitacijskoj fazi je bol. U ovoj fazi je i dalje potrebno primjenjivati krioterapiju (led) i početi s razgibavanjem zgloba. Prioriteti faze rehabilitacije su postizanje normalnog opsega pokreta i vraćanje snage što je prije moguće. Rano započeto razgibavanje je u brojnim studijama pokazalo da skraćuje vrijeme do vraćanje potpune funkcije zgloba, a ujedno doprinosi i smanjenju boli.

kasnoj fazi rehabilitacije korisno je uvesti vježbe propriocepcije. Propriocepcija podrazumijeva osjećaj za položaj vlastitog tijela u prostoru. Često se zanemaruje kod ozljeda skočnog zgloba. Ako se ozljeda ponavlja na neodgovarajući način može biti uzrok kasnijih ponovnih ozljeda uslijed poremećaja osjećaja za ravnotežu. Što je ozljeda bila opsežnija to je i gubitak propriocepcije veći. Zato je potrebno provoditi sljedeće vježbe:

  • trčanje u obliku osmice;
  • stajanje na jednoj nozi s otvorenim i zatvorenim očima;
  • balansiranje na dasci (slika 5).

 

Duljina liječenja i povratak ranijim aktivnostima ovisi o opsegu ozljede:

  • I stupanj: kompresivni zavoj pet do sedam dana i rana mobilizacija; ukupno liječenje 10 dana;
  • II stupanj: kompresivni zavoj 14 dana; ukupno liječenje oko 20 dana;
  • III stupanj: konzervativno ili kirurško liječenje.

 

Koji oblik liječenja

  • klasično konzervativno liječenje – potkoljenična imobilizacija četiri do šest tjedana;
  • kirurško liječenje – kirurško liječenje se primjenjuje u slučaju težih ligamentarnih ozljeda, iščašenja, otrgnuća djelića kosti ili kombinacije s prijelomom susjednih kostiju. Nakon rekonstrukcije ligamenata imobilizacija traje 3-4 tjedna. Kod vrhunskih sportaša se preporuča operativno liječenje s funkcionalnim postoperativnim liječenjem;
  • funkcionalni tretman – zaštita zgloba kompresivnim zavojem (tape) ili ortoza (slika 6) koja ograničava pokrete; dva do tri tjedna kontrolirana mobilizacija bez inverzije stopala; puno opterećenje šest do osam tjedana. Funkcionalno liječenje dovodi do bržeg povratka sportskim aktivnostima, ali češće dovodi do kronične nestabilnosti.

Krioterapija ozlijeđenog gležnja ledom ili nadomjescima leda od ključnog je značenja za inicijalno zbrinjavanje ozljede i kasniju rehabilitaciju. Krioterapija ima analgetski učinak pa uklanjanjem boli omogućuje veći raspon pokreta u početku razgibavanja. Nadalje, smanjuje mišićni zamor, povećava protok krvi te smanjuje edem i upalu. Učinci leda, odnosno vrijeme potrebno za nanošenje, variraju od osobe do osobe, a potrebno je uzeti u obzir i debljinu potkožnog masnog tkiva na mjestu nanošenja. Npr. ako debljina potkožnog masnog tkiva na mjestu nanošenja iznosi 1 cm, potrebno je 10 minuta da se podležeći mišić rashladi na 2 cm dubine, dovoljno da poluči terapijski učinak. U osoba koje imaju 2 cm potkožnog tkiva za isti učinak potrebno je vrijeme od 20 – 30 minuta.

Kriokinetska terapija je također korisna metoda, koja se sastoji od kombinacije leđenja i vježbanja, doprinoseći bržem uspostavljanju funkcije. Kriokinetika u kombinaciji s ranim razgibavanjem i ranim težinskim opterećivanjem osnova je funkcionalnog liječenja.

U kasnijoj fazi liječenja ozljede gležnja korisna je i naizmjenična primjena leda i toplih kupki. Nesteroidni protuupalni lijekovi sa svojim blagim protuupalnim i analgetičkim učinkom imaju manju ulogu u liječenju pa nakon sedam dana nisu više korisni u terapiji.

dr. sc. Bojan Dojčinović
Specijalist ortopedije i traumatologije. Područje interesa su mu sportske i degenerativne bolesti koljena i ramena, naročito minimalno invazivni artroskopski zahvati te zahvati zamjene zglobova, artroplastike, ali i prijelomi i posljedice loše sraslih prijeloma koljena i ramena.
prim. dr. Domagoj Lemac
Specijalist ortopedije i traumatologije, Voditelj odjela za traumatologiju u KB Dubrava, sa dugogodišnjim iskustvom u operacijskom i konzervativnom liječenju prijeloma kostiju i zglobova najsuvremenijim metodama.
dr. Ante Legac
Specijalist ortopedije i traumatologije. Specijalističko i subspecijalističko iskustvo stekao je u sklopu Zavoda za ortopediju i traumatologiju Kliničke bolnice Dubrava, područje užeg interesa su mu koštano zglobne ozljede i prijelomi šake, ručnog zgloba, lakta, ramena, gležnja, koljena i stopala, kao i loše srasli, ne srasli i inficirani prijelomi.
Obratite nam se s povjerenjem
Zatražite svoj termin za konzultacije, zahvat ili tretman putem našeg obrasca. Naše osoblje kontaktirati će Vas u roku 24 sata putem telefona ili maila.

LOKACIJA

Oporovečka 3-5, Zagreb

Kako do nas?

Pogledajte kartu

Kontakt i termini

Dogovorite termin ili postavite pitanje

Usluge

Istražite ponudu naših usluga

Obratite nam se s povjerenjem

KONTAKTIRAJTE NAS!

Zatražite svoj termin za konzultacije, zahvat ili tretman putem našeg obrasca. Naše osoblje kontaktirati će Vas u roku 24 sata putem telefona ili maila.