Skip to content
Menu
‘Teniski lakat’ je bolno stanje u kojem vanjski dio zgloba lakta postaje bolan i osjetljiv. Iako se obično povezuje s tenisom i drugim sportovima s reketom, ovo bolno stanje može utjecati na gotovo svakoga. Stanje je također poznato kao lateralni epikondilitis.
Ukoliko se bol javlja s unutarnje strane zgloba govorimo o medijalnom epikondilitisu ili „golferskom” laktu.
Što uzrokuje teniski lakat?
To je degenerativno, neupalno stanje koje zahvaća polazište mišića ekstenzora šake. Vjeruje se da je kod tenisača uzrokovano ponavljajućim udaranjem loptice što dovodi do sitnih puknuća u spoju tetive na laktu. Čimbenici rizika koji povećavaju sklonost za razvoj ovog stanja uključuju početak bavljenja tenisom kasnije u životu. Naročito je učestalo kod ljudi s inače nižom razinom fizičke aktivnosti koji se krenu baviti sportom ili nekom drugom aktivnosti koja zahtjeva upotrebu šake (ponavljajuće ekscentrične kontrakcije).
Bolesnici obično opisuju bol lociranu u vanjskom dijelu ruke. Često postoji lokalna osjetljivost na dodir u zahvaćenom području (lateralni epikondil dio kosti s vanjske strane lakta). Hvatanje predmeta i pokreti zapešća obično bole (osobito pokreti savijanja šake prema nazad uz ispružen lakat), a neki pacijenti opisuju i ukočenost lakta, osobito ujutro.
Lateralni epikondilitis se obično javlja u dobi od 30 do 60 godina. Jednako je čest kod muškaraca i žena i može podjednako zahvatiti dominantnu i nedominantnu ruku.
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora s pacijentom i kliničkog pregleda koji daju karakterističnu kliničku sliku. Obično postoji točkasta osjetljivost na ishodištu mišića extensor carpi radialis brevis na lateralnom epikondilu. Također bi trebao postojati bol pri pasivnoj fleksiji ručnog zgloba i bol kod otpora ekstenziji šake (Cozenov test). Oba testa se obično izvode s ispruženim laktom.
Dijagnostičke pretrage
UZV lakta gdje se mogu vizualizirati kalcifikati i hipoehogenia reali u području ekstenzornih tetiva, MR lakta obično pokazuje tekućinu u polazištu mišića, a može postojati i defekt u ovom tkivu.
Prognoza i terapija
Ovisno o težini i vremenu trajanja stanje može varirati od reverzibilnih lokalnih promjena do nereverzibilnih promjena u ishodištu mišića te do rupture hvatišta mišića i konačno može doći do sekundarnih promjena fibroze ili kalcifikacije. Terapija se sastoji od modificiranja odnosno prilagodbe tjelesne aktivnosti, fizikalne terapije koja uključuje prilagođene vježbe, lokalne aplikacije ultrazvuka, lasera. U akutnim fazama odlični rezultati se postižu i aplikacijom ACP/PRP i/ili kortikosteroidnih injekcija u hvatište muskulature.
Ako se ovim metodama ne postigne olakšanje bolova i ako bolovi dugo traju treba razmišljati o operativnom zahvatu.
Oporovečka 3-5, Zagreb
Pogledajte kartu
Dogovorite termin ili postavite pitanje
Istražite ponudu naših usluga
ARTHROS Copyright 2022 | WEB by KUH@DA
Zatražite svoj termin za konzultacije, zahvat ili tretman putem našeg obrasca. Naše osoblje kontaktirati će Vas u roku 24 sata putem telefona ili maila.